Image Alt
  /  Arhiva   /  31. Dani hrvatskog filma   /  15 dokumentaraca na 31. DHF-u

15 dokumentaraca na 31. DHF-u

Ovogodišnji dokumentarni program prema izboru filmskog kritičara Janka Heidla donosi 15 novih dokumentarnih naslova. Četiri su filma cjelovečernja, tri srednjometražna dok je osam filmova kratkog metra.

Nakon međunarodne premijere na jednom od najprestižnijih festivala dokumentarnog filma, kanadskom festivalu HOT DOCS, svjetske premijere na domaćem ZagrebDoxu gdje je ovjenčan posebnim priznanjem žirija u regionalnom natjecateljskom programu te Nagradom publike, dokumentarac Veće od traume debitantica Mirte Puhlovski i Vedrane Pribačić bit će prikazan na Danima hrvatskog filma. Riječ je o filmu koji donosi prikaz terapijskog procesa i osnaživanje triju žena silovanih u Domovinskome ratu.

Film Tvornice radnicima uradak je još jednog debitanta, Srđana Kovačevića, a dosad je osvojio niz priznanja, među ostalim i ono za najbolji dokumentarni film na 33. Filmskom festivalu u Trstu, na prošlogodišnjem Liburnia Film Festivalu te Oktavijana za najbolji dugometražni dokumentarac 2022.; spomenuti film govori o radnicima koji su 2005. godine preuzeli tvornicu ITAS u Ivancu te od tada djeluju kao kolektiv, postajući jedini uspješni primjer radničkog preuzimanja u postsocijalističkoj Europi.

Eksperimentalno-dokumentarni Prozori novi su film autora, pjesnika, filmskog i književnog kritičara Damira Radića, promatrački film uređen kao niska slučajno zatečenih uličnih prizora snimljenih kroz prozor stana. Goran Dević se u novom filmu Hrvatskog narodnog preporoda vraća rodnom Sisku, bilježeći kroz tjedan dana život zgrade izgrađene prije 60 godina za radnike nekad izuzetno važnog  industrijskog pogona bivše Jugoslavije – Željezare Sisak.

Epizoda trodijelnog serijala Jedna jedina autora Dubravka Merlića u režiji Lane Kosovac, naslovljena Srpom i batom razbit ćemo atom donosi intrigantnu povijest jugoslavenskog nuklearnog programa koji je na svojim počecima, neposredno nakon Drugog svjetskog rata, za glavni cilj imao izradu atomske bombe, a tek onda mirnodopsko korištenje nuklearne energije.

Još su dva srednjometražna dokumentarca dio ovogodišnje selekcije: u filmu Zaželi redatelj Mario Papić prati istoimeni projekt u općini Primorski Dolac (koji se inače provodi diljem Hrvatske), a za cilj ima unaprijediti radni potencijal teže zapošljivih žena te poticati socijalnu uključivost i povećanje kvalitete života osoba starije životne dobi; prateći turbulentno razdoblje puberteta iz perspektive dviju sestara iz romske obitelji, dokumentarac Volim redateljice Anje Koprivšek postavlja pitanje imaju li svi pravo na bezbrižno odrastanje.  

Preostalih je osam dokumentaraca kratkog metra i većinom su djela mlađih autora. Sara Alavanić autorica je dva dokumentarca čija je karakteristika autoportretiranje – u filmu Jelʼ ti frka kad ti priđemona bilježi promjene koje je u obiteljsku i kućnu svakodnevicu unijela aktualna pandemija, dok u filmu Laku noć, oprosti bilježi promjenu u jednom važnom intimnom odnosu. Pandemijom se bavi i autorica Marta Dijak koja u filmu Tu sam trenutnokroz formu dnevničkih zapisa bilježi samoizolaciju.

Ante Zlatko Stolica u esejističkom dokumentarcu s elementima horora suočava se s misterioznom ženom, ključnom figurom njegovih djetinjih strahova; Disident Ivana Mihaljevića portret je nekad perspektivnog novinara, fotoreportera, autora reportaža i emisija u zagrebačkim medijima Hrvoja Gospočića; kroz vlastito iskustvo i tijelo u filmu Jelʼ kužiš sad autorica Lucija Brkić bilježi emocije uzrokovanje dugogodišnjim zlostavljanjem. Konačno, autorica Nina Matusina u filmu Vjerin trokut donosi atmosferični portret djevojke Vjere, a Jakov Torić u filmu Mediteraneo meditativni prikaz Mediterana u zimskom periodu. 

Ulaz na kompletan program Dana hrvatskog filma je besplatan.