ŽIRI GLAVNIH NAGRADA DANA HRVATSKOGA FILMA
DANA BUDISAVLJEVIĆ
Redateljica i producentica
Dana Budisavljević (Zagreb, 1975) diplomirala je filmsku i TV montažu, a danas radi kao redateljica i producentica. Zajedno s Olinkom Vištica osnivačica je, a od 2006. i direktorica producentske kuće Hulahop. Tijekom studija pokrenula je prvi studentski filmski festival (F.R.K.A.), poslije je bila članica najuže organizacijske ekipe Motovun Film Festivala, zajedno s Nenadom Puhovskim pokrenula je 2005. ZagrebDox, a nekoliko godina bila je i produkcijska savjetnica Animafesta. Prvu filmsku nagradu osvojila je upravo na Danima hrvatskog filma i to za najbolju montažu u filmu Godine hrđe Andreja Korovljeva (2000). Redateljski debi, dokumentarac Sve 5! (2004), donio joj je Grand Prix DHF-a, a produkcija filma Onda vidim Tanju Juraja Lerotića nagradu Dana za najbolju produkciju 2010. Kao autorica popularnost stječe obiteljskim dokumentarcem o coming out-u Nije ti život pjesma Havaja (2012), a najveći uspjeh postiže s igrano-dokumentarnim filmom Dnevnik Diane Budisavljević, koji je 2019. godine trijumfirao na Pulskom festivalu sa šest osvojenih nagrada, a D. Budisavljević ujedno je postala prva redateljica čiji je film osvojio Veliku zlatnu arenu. Film je ukupno dobio preko 20 domaćih i međunarodnih nagrada, među ostalima i Nagradu Vladmir Nazor za filmsku umjetnost te Oktavijana društva filmskih kritičara. Bio je uspješan i u regionalnoj kinodistribuciji.
KSENIJA MARINKOVIĆ
Glumica
Rođena i odrasla u Virovitici, Ksenija Marinković jedna je od najtraženijih hrvatskih kazališnih, televizijskih i filmskih glumica. Glumiti je počela amaterski, kao djevojčica, a profesioanalno tijekom i poslije završenog studija na Akademiji dramske umjetnosti: u Dramskom kazalištu Gavella i Histrionima te Teatru u gostima. Godine 1989. postala je članica ansambla Zagrebačkog kazališta mladih, u kojemu će provesti četvrt stoljeća, sve do prijelaza u Hrvatsko narodno kazalište, gdje danas uživa status prvakinje Drame. Usporedno sa zapaženim i nagrađivanim kazališnim ulogama, niže uspješne nastupe u televizijskim filmovima i serijama (Bumerang; Kazalište u kući; Odmori se, zaslužio si; Lud, zbunjen, normalan; Crno-bijeli svijet i dr.), u kratkim igranim filmovima te pedesetak cjelovečernjih, surađujući s gotovo svim važnijim redateljima novije hrvatske i regionalne kinematografije (D. Aćimović, V. Brešan, B. Čakić, S. Dragojević, R. Grlić, B. Jelčić, H. Hribar, S. Hribar, M. Karanović, D. Kušan, P. Marinković, D, Matanić, L. Nola, A. Nuić, Z. Ogresta, A. Ostojić, J. Rajković, G. Rukavina, B. Schmidt, D. Šorak, S. Tomić, S. Tribuson i dr.). Uz niz kazališnih nagrada te Zlatnu arenu za ulogu u filmu S one strane (2016) Zrinka Ogreste, dobitnica je niza drugih filmskih nagrada i priznanja u zemlji i regiji.
IVAN SALAJ
Redatelj i scenarist
Rođen je 1969. u Zagrebu, gdje je 1995. diplomirao filmsku i TV režiju na Akademiji dramske umjetnosti. Hvaljen je i višestruko nagrađivan već u studentskim danima, za dokumentarce Drugi kat, podrum (1991) i Hotel Sunja (1992) te diplomsku TV dramu Vidimo se (1995), koja mu u Puli donosi nagradu Breza za najboljeg debitanta, na Danima hrvatskoga filma 1996. nagradu za režiju i Oktavijana za najbolji igrani film te posebnu naklonost mlađe kritike i publike. Od 1993. profesionalno surađuje s raznim televizijskim produkcijskim kućama, radeći kao scenarist i redatelj na četrdesetak kratkih i cjelovačernjih dokumentarnih filmova (Sinovi Oluje, Mjenjačnica, Život sa cvijećem). Pomoćnik je režije na desetak igranih filmova, kao koscenarist potpisuje pet igranih filmova, kao kreativni direktor dva animirana, a kao redatelj sedamdesetak reklama za razne produkcijske kuće. Prije cjelovečernjeg debija, komedije Osmi povjerenik (2018), koja osvaja pet Zlatnih arena u Puli i hrvatsku kandidaturu za Oscara, režirao je kratki namjenski igrani film Priča o neandertalcima (2009) za stalni postav muzeja u Krapini, snimio dva zapažena kratka igrana filma prema vlastitom scenariju za cjelovečernje omnibuse (Zagrebačke priče vol. 3, 2015. i Transmania, 2016).
ŽIRI NAGRADE „ZLATNA ULJANICA”
JERKO BAN
Teolog i filmski producent
Jerko Ban završio je specijalizaciju iz pastoralne teologije i socijalne etike (STL) na Jesuit School of Theology u Berkeleyu te magisterij iz filmske i televizijske produkcije (MFA) na Loyola Marymount Sveučilištu u Los Angelesu, SAD.
Ima višegodišnje radno iskustvo kao voditelj filmskih škola (među ostalim, mentor na Ljetnoj školi film na Šipanu) webmaster, filmski producent, redatelj, snimatelj i montažer na raznim multimedijskim projektima, radio i televizijskim prilozima te igranim i dokumentarnim filmovima. Već više od deset godina autor je filmske rubrike u „Prilici” – mjesečnom magazinu Glasa Koncila. Župnik je na Šipanu i bolnički kapelan u Općoj bolnici Dubrovnik.
MARIJANA JAKOVLJEVIĆ
Filmska kritičarka
Marijana Jakovljević diplomirala je komparativnu književnost i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radila je kao profesorica francuskoga i latinskoga jezika. U Glasu Koncila piše o filmovima od 1999. godine, suradnica je i u filmskim rubrikama mjesečnika Kana i Veritas, a sudjelovala je kao filmska kritičarka na Filmskim tribinama zagrebačkoga Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta. Surađuje i u Hrvatskom filmskom ljetopisu, portalu filmovi.hr, portalu Hrvatskoga društva filmskih kritičara (HDFK), čija je članica, i drugdje. Članica je i Udruge filmskih kritičara Europe i Mediterana(FEODORA) te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Sudjelovala je u radu domaćih i međunarodnih žirija filmskih kritičara (FIPRESCI – na Motovunskom filmskom festivalu i ZagrebDoxu; FEODORA – na Pulskom filmskom festivalu).
DANIJEL LABAŠ
Teolog i komunikolog
Danijel Labaš diplomirao je teologiju na Papinskome sveučilištu Gregoriani i doktorirao komunikologiju na Fakultetu društveno-komunikacijskih znanosti na Papinskome salezijanskome sveučilištu u Rimu. Izvanredni je profesor na Odsjeku za komunikologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, gdje među ostalim predaje kolegij Film i religija, a nositelj je kolegija Povijest i teorija filma te Veliki režiseri europske kinematografije. Više godina pisao je filmske osvrte za kršćansku reviju Kana i katolički tjednik Glas koncila. Predsjednik je Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.
ŽIRI NAGRADE „JELENA RAJKOVIĆ“
IVANA GULJAŠEVIĆ
Animatorica i redateljica
Diplomirala je na Grafičkom odsjeku Akademije Likovnih Umjetnosti u Zagrebu, a od 2000. posvećuje se animaciji. Debitantski film, Kao nekim čudom, ostvarila je u Zagreb filmu (nagrada na FIKE, Portugal i 14. Fantosche, Italija), a potom dvadesetak animiranih filmova kao popratni dio časopisa Smib, u koprodukciji Školske knjige i Igubuke. Film iz te serije, Bo-tuov bubanj, nagrađen je Zlatnom uljanicom na 21. Danima hrvatskoga filma. Kao autorica, redateljica, animatorica, a ponekad scenaristica i montažerka, ostvarila je ukupno više od pedeset animiranih filmova. Također je, kao animatorica i autorica vizuala, surađivala s Ledom Festini Jensen na serijalima u produkciji HRT-a (Danica, Pssst…priča!, Njama, njam).
Uz film, bavi se ilustracijom (šezdesetak knjiga i slikovnica) i stripom (serijali Luka u dječjem časopisu Radost, Prijatelji u Smibu i dr.) te piše priče i romane za djecu i mlade. Autor je dvanaest slikovnica, pet romana i jedne zbirke priča. Za stripove, ilustracije i romane više puta nagrađivana. Živi i radi u Zagrebu kao samostalna umjetnica, a 2007. osnovala je producentsko-nakladničku kuću Igubuka zajedno s Bruno Kumanom, s kojim surađuje u kreiranju filmova i slikovnica.
VANJA JURANIĆ
Redateljica
Rođena je u Zagrebu, srednju školu završava u SAD-u, a studij dizajna tekstila i odjeće u Zagrebu. Profesionalno se usavršava pohađajući međunarodne filmske radionice, seminare i predavanja (Berlinale Talent Campus, Sarajevo Talent Campus, Sarajevo grad filma, RE-ACT Workshop, John Truby TV Drama Seminar, Paul Haggis Directing the Actors Workshop i dr.). Scenarij za prvi kratki igrani film Na trgu napisala je za globalni projekt u okviru Berlinale Talent Campusa 2007. na temu ‘Što je demokracija?’. Film je uvršten u međunarodnu selekciju Novi talenti te premijerno prikazan na Berlinaleu 2008. Scenarij za kratki igrani film Vidimo se u Sarajevu odabran je za Sarajevo Grad Filma 2008, a film koji je po njemu nastao prikazan na više međunarodnih festivala (Clermont-Ferrand, Sofia Film Festival i dr). Njezin prvi dugometražni dokumentarac Jesam li sretna? dobio je posebno priznanje ZagrebDoxa, a prvi dugometražni igrani film Zagreb Capuccino (2014), osvojio dvije nagrade na Pulskom filmskom festivalu (Velika Zlatna arena za glazbu i nagrada Breza za najbolje debitantsko postignuće) te je 2015. prikazan na Göteborg Film Festivalu. Potom snima kratki igrani film Djevojka s brkovima u francusko-rumunjskoj koprodukciji, premijerno prikazan na Slamdance Film Festivalu 2016, a trenutno je u produkciji drugog dugometražnog igranog filma i drugog dugometražnog dokumentarca.
SONJA TAROKIĆ
Redateljica
Rođena je 1988. u Zagrebu. Magistrirala je filmsku i televizijsku režiju na Akademiji dramske umjetnosti (smjer igrani film) u svibnju 2012, a potkraj iste godine diplomirala komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Autorica je nekoliko nagrađivanih kratkih igranih filmova (Tlo pod nogama, 2013; Ja sam svoj život posložila, 2012; Kurvo!, 2011; Pametnice, 2010), dok je njezin debitantski dugometražni film Zbornica imao međunarodnu premijeru na festivalu u Karlovym Varyma 2021. godine.
Također režira komercijalne projekte za televiziju i web u suradnji s raznim domaćim agencijama i produkcijama. Poslije studija često je objavljivala kritičke i teorijske tekstove o filmu u Hrvatskom filmskom ljetopisu, a posljednje tri godine vodi vlastitu radionicu Scenaristički laboratorij u okviru Kinokluba Zagreb, namijenjenu razvoju kratkometražnih igranih filmova.
ŽIRI NAGRADE ZA ETIKU I LJUDSKA PRAVA
NOAH KRALJEVIĆ
Filmski autor i LGBTIQ aktivist
Noah Kraljević režira, montira i snima, koautor je dokumentarnih filmova Bože čuvaj Le zbor (2009), Još jednom (2014) i Ja bi da to imam doma (2021) koji govore o položaju i iskustvima LGBTIQ zajednice u Hrvatskoj.
Supredsjednik je udruge Prostor rodne i medijske kulture K-zona koja vodi Vox Feminae, platformu u okviru koje se prezentira rad umjetnica, građanskih incijativa, nevladinih udruga i drugih rodno osviještenih i društveno odgovornih skupina i pojedinaca/ki kroz nezavisni online medij Voxfeminae.net, video produkciju, edukacije, savjetovanja i Vox Feminae festival. Koordinator je programa „Radnopravnost svima!“, kojemu je cilj stvaranje sigurnog i prijateljskog radnog okruženja za LGBTIQ osobe kroz razvoj te implementaciju evaluacijskih i edukacijskih modela i alata, razmjenu znanja te poticanje suradnje između organizacija civilnog društva, sindikata i poslodavaca.
SONJA LEBOŠ
Etnologinja i kulturalna antropologinja
Sonja Leboš (Zagreb, 1967), etnologinja i kulturalna antropologinja te hispanistica (FF u Zagrebu), ekspert za kulturni turizam (Sveučilište u Bolonji) i likovni pedagog (Freie Hochschule Stuttgart), studirala je i scenografiju i arhitekturu u Pragu i Zagrebu, a trenutno je doktorandica na Sveučilištu u Zadru. Njezine aktivnosti kreću se u području kulturalnih i urbanih studija, obrazovanja i produkcije u kulturi i umjetnosti, vizualne i urbane antropologije te analize diskursa, a djelovanje u području javnog kulturnog rada na međama narativnog urbanizma, dizajna, umjetnosti i urbanizma, studija performativnosti svakidašnjice, filma i novih medija.
Objavljivala je u časopisima Zarez, Čovjek i prostor i Pangea te za HRT, u stručnim i znanstvenim časopisima na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Napisala je poglavlja u knjigama Farming the city: food as a tool for today’s urbanisation (2013) i Komepetenz zum Wiederstand (2016). Redovito piše za portale Vizkultura i Voxfeminae. Predavala je u Centru za ženske studije, gostovala kao predavačica na Akademiji likovnih umjetnosti i Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Visokoj školi za dizajn i umjetnost Gran Canaria), Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, te ITI School of Architecture u Chicagu.
MARINA ŠKRABALO
Mirovna aktivistkinja, upraviteljica zaklade za ljudska prava i solidarnost ‒Solidarna
Marina Škrabalo iskusna je zagovaračica ljudskih prava, istraživačica i stručnjakinja za organizacijski razvoj. Od rane mladosti mirovna je aktivistkinja, što joj je osobno i najvažnija društvena uloga. Diplomirala je etnologiju i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu a magistrirala javnu upravu kao stipendistica američke vlade (Ron Brown Fellowship) na Maxwell School of Citizenship, Syracuse University. Iza nje je desetogodišnje iskustvo vođenja konzultantske tvrtke MAP Savjetovanja, specijalizirane za podršku u upravljanju i mjerenju učinaka programa društvenog razvoja te pet godina istraživačko-zagovaračkog rada u udruzi GONG. Proteklih sedam godina, sve do rujna 2020., bila je članica Europskog gospodarsko socijalnog odbora u ime hrvatskih organizacija civilnog društva za zaštitu ljudskih prava. Objavila je više znanstvenih i stručnih članaka te su-uredila zbornik Mobilizacija i razvoj zajednica u Hrvatskoj. Jedna je od 55 osnivačica SOLIDARNE te njezina upraviteljica od osnutka krajem 2015. do danas.
