Welcome to Evently

Lorem ipsum proin gravida nibh vel veali quetean sollic lorem quis bibendum nibh vel velit.

Evently

Stay Connected & Follow us

Simply enter your keyword and we will help you find what you need.

What are you looking for?

Image Alt

Pobjednici 31. Dana hrvatskog filma

Glavne nagrade stručnog žirija

Najbolji film festivala (grand Prix)

Tvornice radnicima, r. Srđan Kovačević, Fade In, 2021.

Grand Prix 31. Dana hrvatskog filma dodjeljuje se debitantskom dugometražnom dokumentarnom filmu Srđana Kovačevića za društveno važnu i intrigantnu priču o ivanečkim radnicima Tvornice alatnih strojeva ITAS, koji desetak godina nakon što su preuzeli upravljanje tvornicom te uzeli sudbinu u svoje ruke, bore se za goli opstanak na nemilosrdnom globalnom tržištu. Prikazujući stanje iznutra te ne izlazeći s kamerom izvan prostora same tvornice, pri tome fokusirajući se na najistaknutijeg ITAS-ova metalca, posljednjeg Mohikanca radničkog samoupravljanja, kao i na nemoćna direktora tvornice, autor gradi autentičnu i nesentimentalnu priču o sudbini tradicionalne radničke klase u tranzicijskom društvu, gruboj tržišnoj realnosti, frustraciji, nasukanim idealima, gubitku iluzija, narušenim međuljudskim odnosima te neizvjesnoj budućnosti.

 

Nagrada za najbolju režiju

MATE UGRIN za režiju kratkometražnog igranog filma Sve što dolazi, Dinaridi, 2021.

Nagrada za najbolju režiju dodjeljuje se Mati Ugrinu za režiju kratkometražnog igranog filma Sve što dolazi (Dinaridi, 2021.), svojevrsne antirazglednice Jadrana koja sugestivno dočarava besperspektivnost mladih sezonskih radnika osuđenih na stalne migracije i privremene, neugledne poslove. Sve što dolazi je slow cinema film jake vizualnosti, dijaloška minimalizma, opservacijska pristupa i izrazite atmosferičnosti, u kojem su eksterijeri paška kamenita pejzaža i otočka izolacija važni akteri.

 

Nagrada za najbolji scenarij

FILIP ANTONIO LIZATOVIĆ za scenarij kratkometražnog igranog filma Carpe diem, Blank, 2022.

Nagrada za najbolji scenarij dodjeljuje se Filipu Antoniju Lizatoviću za scenarij kratkometražnog igranog filma Carpe diem (r. Filip Antonio Lizatović, Blank, 2022.) u kojem privatna iznajmljivačica turističkih apartmana i ležaljki mora riješiti buku koju proizvode gosti bezobzirna susjeda kojemu je jedino «matematika» bitna. Dramaturški efektan kratkiš o naličju masovnog turizma, privatnim interesima i lakoj zaradi koji proizvode konkurenciju te razaraju solidarnost i međuljudske odnose.

 

Najbolja ženska uloga

SNJEŽANA SINOVČIĆ ŠIŠKOV za ulogu u kratkometražnom igranom filmu Marko, r. Marko Šantić, Jaka produkcija, 2021.

Nagrada za najbolju žensku ulogu dodjeljuje se Snježani Sinovčić Šiškov za ulogu u filmu Marko (Jaka produkcija, 2021.) u režiji Marka Šantića. Suptilnim i emotivnim glumačkim odabirima Snježana Sinovčić Šiškov uvjerljivo portretira lik supruge, čiji je sin poginuo u ratu, a koja nagovori muža da iznajme sinovljevu sobu turistima. Njezina iznimno senzibilna kreacija doprinijela je da lik postane životan i prepoznatljiv gledatelju.

 

Najbolja muška uloga

STOJAN MATAVULJ za ulogu u kratkometražnom igranom filmu Carpe diem, r. Filip Antonio Lizatović, Blank, 2022.

Nagrada za najbolju mušku ulogu dodjeljuje se Stojanu Matavulju za ulogu bezobzirnog privatnog iznajmljivača smještaja u filmu Carpe diem (Blank, 2022.) u režiji Filipa Antonija Lizatovića. Stojan Matavulj glumački precizno i realistično oslikava karakter lika koji glumi, vješto balansirajući između komičnih i dramskih elemenata lika i situacija. Svojom glumačkom kreacijom zasigurno dodaje i na vrijednosti samog filma.

 

Nagrada za najbolju kameru

IVAN MARKOVIĆ za kameru u kratkometražnom igranom filmu Sve što dolazi, Dinaridi, 2021.

Nagrada za najbolji snimateljski rad dodjeljuje se Ivanu Markoviću za kratkometražni igrani film Sve što dolazi (r. Mate Ugrin, Dinaridi, 2021.), za dojmljivo kadriranje i rad s prirodnim svjetlom, sliku filma koja podržava priču o izoliranosti, samoći, monotoniji i neintegriranosti. Fotografska vrijednost statičnih kadrova radne rutine, kao i onih otočke prirode, jednako je bitna kao i ona narativna.

 

Nagrada za najbolju montažu

JAN KLEMSCHE za montažu dugometražnog dokumentarnog filma Hrvatskog narodnog preporoda, r. Goran Dević, Petnaesta umjetnost, 2022.

Nagrada za najbolju montažu dodjeljuje se Janu Klemscheu za montažu dugometražnog dokumentarnog filma Hrvatskog narodnog preporoda (r. Goran Dević, Petnaesta umjetnost, 2022.), za nenametljivu i ritmički odmjerenu montažu, koja podupire redateljski, tih, promatrački pristup i nedramatičnost, za bešavan vez velike količine raznolika materijala i izgradnju pregledne, homogene strukture.

 

Nagrada za oblikovanje zvuka

HRVOJE PELICARIĆ i VLADISLAV KNEŽEVIĆ za zvuk u animiranom filmu Aqualia, r. Vladislav Knežević, Zagreb film, 2021.

Nagrada za oblikovanje zvuka dodjeljuje se Hrvoju Pelicariću i Vladislavu Kneževiću za animirani film Aqualia (r. Vladislav Knežević, Zagreb film, 2021.), za tehnički upečatljivo dizajniranu zvučnu sliku golemog testnog bazena za podvodnu robotiku u kojem se događa sofisticirana, elegantna i hipnotična interakcija ronioca i plovećih strojeva, koja ostavlja efektan dojam visokobudžetske znanstvenofantastične produkcije.

 

Nagrade stručnog žirija po kategorijama:

Najbolji animirani film

VIDIŠ LI IH TI?, r. Bruno Razum, produkcija Zagreb film, 2021.

Nagrada za najbolji animirani film dodjeljuje se filmu Vidiš li ih ti? (r. Bruno Razum, Zagreb film, 2021.) zbog intenzivne atmosfere tjeskobe koju tehnikom stop animacije vješto prenosi na gledatelja. Fascinantna scenografija i lutke u priči o dječaku koji boluje od šizofrenije.

 

Najbolji dokumentarni film

 TVORNICE RADNICIMA, r. Srđan Kovačević, Fade In, 2021.

 

Posebno priznanje  

VEĆE OD TRAUME, r. Vedrana Pribačić i Mirta Puhlovski, Metar60, 2022.

Dokumentarni film Veće od traume izuzetan je i moćan dokumentarni film redateljice Vedrane Pribičević i producentice Mirte Puhlovski čija snaga i društvena relevantnost proizlaze ponajprije iz glavne teze filma koja glasi – ja sam više od moje traume, a potvrđuju se kroz snažne likove glavnih protagonistica – žena silovanih tijekom Domovinskog rata koje su dulje od 20 godina skrivale svoju traumu, bol, tugu, osjećaj srama, osude i napuštenosti. Mnoge žene sa sličnim iskustvom nikad neće progovoriti o tome što su proživjele. Program koji je ovim ženama omogućio da se osnaže, iziđu iz uloge žrtve i ponovno izgrade kvalitetan život – ukida se.

 

Najbolji eksperimentalni film

ŽENE MINORNE SPEKULACIJE, r. Nicole Hewitt, Studio Pangolin, 2021.

Nagrada za najbolji eksperimentalni film dodjeljuje se jednosatnom filmu Žene minorne spekulacije (r. Nicole Hewitt, Studio Pangolin, 2021.), ambicioznom, slojevitom i intermedijalnom djelu u formi vizualnog i zvučnog eksperimenta, koje nas odvodi na spekulativnu plovidbu Podunavljem tragom neolitskih antropomorfnih figura, koje simboliziraju nevidljivost ženskih i manjinskih povijesti.

 

Najbolji igrani film

JESEN NAŠEG LJETA, r. Karlo Vorih, Akademija dramske umjetnosti, 2021.

Nagrada za najbolji igrani film dodjeljuje se kratkometražnom igranom filmu Jesen našeg ljeta (r. Karlo Vorih, Akademija dramske umjetnosti, 2021.), prpošno režiranoj generacijskoj priči punoj šarma o poststudentskoj izgubljenosti, osamostaljenju, hlapljenju zaljubljenosti, rutini i iskušenju, gotovo dokumentaristički ambijentiranoj u zagrebačko bablje ljeto i vrijeme masovnih vikend okupljanja mladih na otvorenom. Djelo kompletna autora: redatelja, scenarista, montažera, ali i glavna glumca.

 

Najbolji namjenski film

 ROLO – KASKADER, r. Rino Barbir, produkcija Rino Barbir, 2022.

Nevjerojatnom sinergijom koreografije, ambijenta i glazbe, autor filma naizgled jednostavnu ideju uspijeva realizirati na maestralan način. Jednostavno fantastično.

 

NAGRADA „ZLATNA ULJANICA“

VEĆE OD TRAUME, r. Vedrana Pribačić i Mirta Puhlovski, pr. Metar60, 2022

Dobitnik „Zlatne uljanice“ katoličkog tjednika „Glas Koncila“ za promicanje etičkih vrijednosti na filmu na Danima hrvatskoga filma 2022. dokumentarni je film „Veće od traume“ redateljica i autorica Vedrane Pribačić i Mirte Puhlovski koji donosi priču triju žena zlostavljanih tijekom Domovinskog rata. Ovaj je film ne samo izvrstan primjer, nego i svjedoči o složenosti toga problema jer ocrtava dugotrajne posljedice koje trauma ostavlja na pojedincu, ali što je još važnije, film prikazuje proces oporavka i daje nadu da je svaki problem rješiv te da uvijek postoji izlaz. Na prvome mjestu potrebno je istaknuti temu kojom se bavi ovaj nagrađeni dokumentarac: silovanja tijekom Domovinskog rata. Riječ je o teškoj i mučnoj temi o kojoj bi jedan dio javnosti najradije šutio, no o njemu se mora govoriti. Na drugome mjestu, autorice zaslužuju i posebnu pohvalu zbog razine povjerenja svih sudionica (i jednog sudionika) jer bez toga film ne bi bio ni snimljen, kao i zbog optimizma i pozitivnih poruka koje su jače čak i od svih traumatičnih priča koje su predstavljene. Na trećem mjestu, važna komponenta je upozorenje ovoga dokumentarca, a to je pretužna činjenica da ovako vrijedan projekt pomoći ženama žrtvama silovanja nije nastavljen zbog nedostatka novaca, odnosno nedostatka svijesti i savjesti državnih institucija koje bi morale novčano poduprijeti ovakve projekte.

 

NAGRADA „JELENA RAJKOVIĆ“

VOLIM, r. Anja Koprivšek, pr. Akademija dramske umjetnosti, 2021

Dokumentarni film Anje Koprivšek  Volim napravljen je iznutra, na prvoj crti događaja koji su život. Od tamo nam se obraća i čini da zaboravimo sebe i svoje predrasude, drhtavu ruku, mutnu sliku i nepredvidiv zvuk jer važnija je namjera srca koje stvara od tehničkog standarda, struke i nagrada od kojih jednu upravo zato predajemo ovom filmu i svima koji su ga radili a to su cure ispred kamere Zimka i Nazmija, iza kamere Anja Koprivšek kao producentica, scenaristica, redateljica, snimateljica slike i zvuka te u montaži Dora Slakoper koja se hrabro uhvatila materijala i dala mu svrhu, ritam i atmosferu. Volim progovara neposredno, emocionalno istinito i bez ostatka pa gledatelj osjeća da se pred njim životi lome  iako se po lakoći, spontanosti i intuiciji filmskog pripovijedanja sve čini kao igrom slučaja uhvaćena stvarnost.

 

NAGRADA ZA ETIKU I LJUDSKA PRAVA (EX AEQUO)

MARKO, r. Marko Šantić, pr. Jaka produkcija, 2021
VEĆE OD TRAUME, Vedrana Pribačić i Mirta Puhlovski, pr. Metar60, 2022

Nakon pažljivog gledanja svih dokumentarnih i igranih filmova, izdvojili smo one koji, osim davanja jasnog uvida u nimalo ružičastu stvarnost Hrvatske, u kojima se nudi nada u bolje sutra, u kojima vidimo kako samo čovječnost, suradnja i uzajamno poštovanje pomažu da se ljudi osjećaju bolje, osnaženo i spremno za suočavanje s teškim životnim situacijama. Među tim filmovima, izdvojili smo igrani film Marko redatelja Marka Šantića, tužno divnu priču o ljudskim tragedijama koje su posljedica rata, o dva oca u ratu sukobljenih strana koji prepoznaju tugu i očaj u drugome i pomireno nalaze utjehu u ispijanju pića. Jer bol i tuga zbog gubitka sinova nema nacionalnost niti etničku pripadnost. Od dokumentranih nam je najviše rekao o patnji, ali i putu ozdravljenja,  film Veće od traume redateljica Vedrane Pribačić i Mirte Puhlovski. Posebno je važno što su junakinje, a ne samo akterke priče, žene o čijem se ratnom stradanju najmanje govorilo u javnosti i čija se žrtva predugo prešućivala. Oba filma su i formom i sadržajem, prema našem mišljenju, najcjelovitija ostvarenja koja zaslužuju nagradu.