Maruška Aras
glumica
Maruška Aras (Zadar, 1996.) diplomirana je kazališna i filmska glumica te dramska pedagoginja. Akademiju dramske umjetnosti u Zagrebu, gdje danas kao naslovna docentica predaje u glumačkoj klasi Borne Baletića, završila je 2020. godine. Kazališne uloge ostvaruje u HNK Split, HNK Zagreb i HNK Varaždin, u Teatru &TD, Eurokazu i Žar ptici, u suradnji s redateljima i umjetnicima kao što su Zlatko Paković, Anastasija Jankovska, Branko Brezovec, Hrvoje Korbar, DB Indoš i Tanja Vrvilo itd. S Teatrom VeRRdi surađuje i kao autorica te iza sebe ima već četiri uspješna autorska projekta. Dobitnica je Rektorove nagrade te posebnog priznanja za monodramu Školjka šumi. Na filmu i televiziji pojavljuje se u ostvarenjima redatelja Tomislava Šobana, Alda Tardozzija, Nikice Zdunić, Vanje Juranić i Lukasa Nole, a posebno se ističe nagrađivani dokumentarno-igrani film Ivane Marinić Kragić Nun of Your Business (2020.).
Bernarda Fruk
montažerka i oblikovateljica zvuka
Bernarda Fruk diplomirala je 1996. godine na Akademiji dramske umjetnosti, studij Filmske i TV montaže. Po završetku studija počinje raditi kao montažer slike i zvuka, ali se ubrzo opredjeljuje i specijalizira za rad na montaži i oblikovanju zvuka. Zaposlena je na Akademiji dramske umjetnosti od 1997. godine gdje radi i danas u zvanju redovitog profesora. Njezinim nastojanjem utemeljeno je usmjerenje Oblikovanja zvuka na diplomskom studiju Montaže, a 2012. godine osnovana je i Katedra za zvuk. U njezinom dosadašnjem profesionalnom radu ističu se montaže slike ili zvuka u 17 dugometražnih igranih filmova, tri igrane televizijske serije i pet dokumentarnih serija. Filmovi koje je montirala prikazani su i višestruko nagrađivani na brojnim domaćim i stranim festivalima. Za montažu igranog filma Mondo Bobo Gorana Rušinovića nagrađena je Zlatnom arenom za montažu na Filmskom festivalu u Puli 1997. godine. Svojim radom uspješno spaja bogato profesionalno iskustvo iz prakse s teorijskim i kreativnim razvojem mladih generacija filmaša u Hrvatskoj te je za svoj umjetničko-nastavni doprinos primila nagradu Ars summa Universitatis koju Sveučilište u Zagrebu dodjeljuje profesorima u umjetničko-nastavnim zvanjima za iznimne rezultate i promicanje umjetničkih disciplina te rad s mladim umjetnicima.
Mario Kozina
filmski kritičar
Mario Kozina (Zagreb, 1987.) magistrirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Programski je voditelj kina Kinoteka i Ljetne pozornice Tuškanac u Zagrebu te vanjski predavač na Akademiji dramske umjetnosti. Tijekom posljednjih 20 godina radio je kao filmski kritičar za tiskovine, radio i televiziju, surađivao je s nizom hrvatskih i međunarodnih filmskih festivala te s Hrvatskim audiovizualnim centrom u području odnosa s javnošću i međunarodne promocije i plasmana. Bio je član selekcijske komisije Festivala eksperimentalnog filma i videa 25 FPS te izbornik Pulskog filmskog festivala. Povelju „Vladimir Vuković“ dobio je 2008. godine za najboljeg novog filmskog kritičara, a 2016. godine Nagradu „Vladimir Vuković“ za najboljeg filmskog kritičara, koje dodjeljuje Hrvatsko društvo filmskih kritičara.
Andrej Korovljev
redatelj i scenarist
Andrej Korovljev (Pula, 1970.) studirao je filmsku režiju na Sveučilištu Westminster u Londonu. Vraća se u Hrvatsku 2000. godine gdje počinje djelovati umjetnički i komercijalno. Režirao je više od 500 reklamnih, promotivnih i namjenskih uradaka. Njegov dokumentarni film Godine hrđe nagrađivan je i prikazivan na filmskim festivalima diljem svijeta. Također je više puta nagrađivan za svoje reklame, glazbene spotove i kratkometražne igrane uratke. Bio je dugogodišnji izbornik kratkog igranog filma na Motovun Film Festivalu, a obavlja i poslove selekcije na ZagrebDoxu. Njegov dokumentarni film Tusta vidjelo je više od 15 000 gledatelja iz regije te je prikazan i nagrađivan na filmskim festivalima. Debitantski dugometražni igrani film Hotel Pula premijerno je prikazan 2023. na otvaranju Pula Film Festivala. Film je prikazan na više od 50 svjetskih festivala i ovjenčan s osam međunarodnih priznanja, a za redovno TV prikazivanje otkupili su ga HRT i HBO Europe. Dvostruki je dobitnik nagrada Porin i Oktavijan. Trenutno piše scenarij i razvija igranu TV seriju Mrtvi kut te priprema kratki igrani film Bit će skoro propast svijeta. Njegov kratkometražni eksperimentalni film .iris u fazi je postprodukcije. Predaje Audiovizualnu produkciju na Poslovnom veleučilištu grada Zagreba. Član je DHFR, DHFA i Europske filmske akademije.
Katarina Prpić
producentica
Katarina Prpić filmska je producentica koja od 2015. godine djeluje u hrvatskoj produkcijskoj kući Antitalent. Diplomirala je marketing na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a prije ulaska u filmsku industriju sedam je godina radila u marketingu. U Hrvatskom audiovizualnom centru radila je kao voditeljica promocije i plasmana, nakon čega se posvećuje razvoju i produkciji igranih, dokumentarnih i televizijskih projekata. Kao producentica i koproducentica sudjelovala je u brojnim domaćim i međunarodnim koprodukcijama, među kojima su Murina Antonete Alamat Kusijanović, Little Trouble Girls Urške Djukić, DJ Ahmet Georgija M. Unkovskog i Likemeback Leonarda Guerre Seràgnolija, kao i brojni drugi igrani i dokumentarni projekti. Little Trouble Girls svjetsku je premijeru imao u natjecateljskom programu Perspectives 75. Berlinalea, dok je DJ Ahmet na Sundance Film Festivalu 2025. osvojio dvije nagrade – posebnu nagradu žirija za kreativnu viziju i nagradu publike u programu World Cinema Dramatic. Producentica je kratkometražnog filma Čovjek koji nije mogao šutjeti Nebojše Slijepčevića, koji je 2024. osvojio Zlatnu palmu za najbolji kratkometražni film na Filmskom festivalu u Cannesu, Europsku filmsku nagradu i César za najbolji kratkometražni film te bio nominiran za Oscara. Prpić je sudjelovala na međunarodnim programima za razvoj i usavršavanje filmskih producenata, uključujući EAVE Producers Workshop, EAVE Marketing, Sarajevo Talents i MIDPOINT Shorts. Njezin je profesionalni rad usmjeren na razvoj filmskih projekata, međunarodne koprodukcije i povezivanje domaće produkcije s međunarodnim filmskim tržištem.