Dunja Bonacci Skenderović
stručnjakinja za prava žena i politologinja
Dunja Bonacci Skenderović neovisna je konzultantica i istraživačica s više od 15 godina iskustva u području nasilja nad ženama, rodno uvjetovanog nasilja, ljudskih prava i javnih politika. Surađivala je s nacionalnim, europskim i međunarodnim institucijama i organizacijama, među kojima su Vijeće Europe, Europska komisija, Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE), UN Women, UNICEF i Svjetska banka. Posljednjih se godina sve više usmjerava na znanost i praksu podataka o nasilju nad ženama (Violence Against Women Data), osobito na prikupljanje, strukturiranje i analizu podataka o femicidu te razvoj podatkovnih sustava koji mogu pridonijeti boljem razumijevanju nasilja, oblikovanju javnih politika i prevenciji nasilja. Njezina područja interesa i stručnosti obuhvaćaju femicid, administrativne podatke o nasilju nad ženama, kvalitetu podataka i upravljanje podatcima (data governance), istraživanja, analizu javnih politika te evaluaciju programa i projekata. Magistra je političkih znanosti, profesorica filozofije i kroatologije, a studirala je i analizu te vizualizaciju podataka, kao i ženske studije. Predsjednica je organizacije Sigurna mjesta, osnivačica Bonacci consultinga za prevenciju i suzbijanje nasilja nad ženama te je bila članica više radnih i savjetodavnih skupina u istim poljima.
Ivana Francišković Olrom
dramaturginja, spisateljica i edukatorica
Ivana Francišković Olrom rođena je 1979. u Karlovcu, iz kojega je često odlazila, ali mu se uvijek vraćala. Studirala je dramaturgiju, a radila u Gradskom kazalištu Zorin dom te na raznim televizijskim produkcijama. Od 2003. godine članica je udruge Eko Pan gdje razvija edukativne i volonterske inicijative, a od 2024. ponosna radnica s mladima i koordinatorica aktivnosti u karlovačkoj udruzi DrONe. U radu s mladima bavi se građanskim odgojem, ljudskim pravima, održivim životnim stilovima i mentalnim zdravljem. Za djecu piše od 2010. godine. Autorica je naslova Čudak Šumek, Prgava Vera, Lagane laži, Pohapanac, Janko i sjemenka, Kako je Danko postao stablo, Dječak koji je pokušao donijeti sunce i dr. Upravo je objavila novu slikovnicu Točkice, posvećenu djevojčicama, a u tisku joj je roman za mlade Lejtblumers koji kroz ljubavnu priču otvoreno progovara o ljudskim pravima i aktivizmu.
Marta Kiš
povjesničarka umjetnosti i stručnjakinja za prava manjina
Marta Kiš magistrirala je povijest umjetnosti i slavistiku na FFZG-u. Više od petnaest godina djeluje u području suvremene umjetnosti i kulture, s posebnim interesom za društveno angažirane umjetničke prakse, animaciju, nove medije te pitanja uključivosti, dostupnosti kulture i ljudskih prava. U Kulturi SC-a u Zagrebu voditeljica je likovnog i novomedijskog programa. U oblikovanju programa Galerije SC sudjeluje od 2008. godine, a od 2015. i u profiliranju izložbenog programa Francuskog paviljona. Pokrenula je i vodila niz međunarodnih projekata te kurirala brojne samostalne i grupne izložbe, sudjelovala u organizaciji i produkciji međunarodnih festivala te u radu stručnih žirija i povjerenstava. Piše stručne i kritičke tekstove te je članica DPUH-a i HS AICA-e. Posebno područje njezina interesa jest animirani film. Kurirala je izložbu Surogat stvarnosti: pola stoljeća hrvatske animacije te je među osnivačicama AM centra, neprofitne organizacije posvećene promociji animacije. Uz profesionalni rad u kulturi, dugogodišnje iskustvo ima u području javnih politika i prava nacionalnih manjina. Zastupnica je u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, gdje je u prethodnom sazivu predsjedala Odborom za nacionalne manjine, a u aktualnom nastavlja djelovati kao njegova članica. Radeći u Skupštini i stručnim tijelima, bavi se pitanjima manjinskih prava, jednakosti, dostupnosti javnih resursa i kulturnih politika.